Crnogorski predsjednik Jakov Milatović ogradio se od dvije odluke Vlade premijera Milojka Spajića, donesene na zahtjev Hrvatske, o promjeni imena bazena u Kotoru i naknadnoj legalizaciji sporne spomen-ploče u Morinju.
Iz kabineta Milatovića saopšteno je da ime Petra Drugog Petrovića Njegoša, kao jednog od najznačajnijih simbola crnogorske duhovnosti, državnosti i slobodarske tradicije, zaslužuje poseban pijetet i dostojanstven odnos.
– Ime Petra Drugog Petrovića Njegoša, jednog od najznačajnijih simbola crnogorske duhovnosti, državnosti i slobodarske tradicije, ne bi smjelo biti predmet sporova u vezi sa nazivima sportskih objekata. Njegoševo ime i djelo zaslužuju poseban pijetet i dostojanstven odnos. Ukoliko je promjena dosadašnjeg naziva bazena u Kotoru bila neophodna, smatramo da bi naziv ’Gradski bazen Kotor’ bio prirodnije i primjerenije rješenje – navodi se u saopštenju.
Kada je riječ o spomen-ploči u Morinju, iz kabineta predsjednika ocijenjeno je da njeno naknadno odobravanje, uz zadržavanje postojećeg teksta, otvara pitanje odnosa Crne Gore prema prošlosti.
Podsjećaju da su zločini počinjeni u Morinju sudski utvrđeni i naglašavaju da žrtve i njihove porodice zaslužuju poštovanje i dostojanstveno sjećanje.
– Upravo zato smatramo da je tekst spomen-ploče morao biti pažljivije formulisan, sa jasnim fokusom na ljude i poštovanje njihovog dostojanstva, uz izbjegavanje formulacija koje su predmet političkih tumačenja i koje mogu dodatno produbljivati podjele – navodi se u saopštenju.
Ističu da su Crnoj Gori potrebni najbolji mogući odnosi sa Hrvatskom, otvoren i iskren dijalog sa svim susjedima, kao i što brži napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
– Međutim, dobrosusjedska politika mora počivati na međusobnom uvažavanju, poštovanju dostojanstva obje države i dosljednoj primjeni principa koji važe jednako za sve – poručuju iz kabineta Milatovića.
Naglašavaju da evropski put Crne Gore podrazumijeva izgradnju povjerenja, ali i spremnost da se o osjetljivim pitanjima razgovara odgovorno, otvoreno i bez selektivnog pristupa.
– Dobri odnosi sa susjedima i napredak ka članstvu u Evropskoj uniji treba da počivaju na međusobnom poštovanju, iskrenom dijalogu i dosljednom odnosu prema prošlosti i dostojanstvu svih žrtava – zaključuje se u saopštenju.
Hrvatska je Crnoj Gori ispostavila osam zahtjeva koje treba ispuniti prije pristupanja Evropskoj uniji, a ključni se odnosi na nadoknadu ratne štete u iznosu od 2,7 milijardi dolara.
